Idejni koncept izložbe: Željka Sušić
Likovni postav izložbe: Davor Šiftar
Uvažavanje, ukazivanje i tumačenje samo su neki od zadataka današnjih muzeja. Osvrnuti se oko sebe, uhvatiti trenutak društvenih promjena, osmisliti projekte koji će pomoći u savladavanju svakodnevnice, dio je zadataka nas koji radimo u baštinskim ustanovama. Kako tumačiti prošlost svi znamo, ali kako tumačiti sadašnjost i koje poruke ostaviti za budućnost?
Tiflološki muzej svojim aktivnostima i programima odašilje poruke o važnosti svakog čovjeka. Ovaj put smo aktivnost usmjerili prema osobama koje su u određenom trenutku svoj vlastiti život podredili višem cilju. Nakon Domovinskog rata posttraumatski stresni poremećaj postao je jednom od najčešćih dijagnoza u Hrvatskoj, a oporavak osoba oboljelih od tog sindroma zahtjevan je i dugotrajan.
Naslov izložbe 99 nije 100, misao je preuzeta iz jednog dokumentarnog filma, kojom želimo ukazati na nužnost društvene brige za svakog pojedinca, ukazati da je svaka osoba važna jer i jedna osoba čini bitnu razliku.
Odabir skulptura za izložbu uvijek podliježe određenom kriteriju, a izložene skulpture u Tiflološkom muzeju, te njihovo predstavljanje u katalogu čini presjek dviju odluka. Ponajprije smo željeli predstaviti sve sudionike naše kiparske radionice, jer smatramo da njihov iskazani interes za umjetnost to i zaslužuje.
U našem muzeju, po prvi put modelirajući skulpture, prenijeli su dio sebe u radove koji progovaraju o strahovima, tugama, borbama, nadama. No, zašto su dva autora posebno istaknuta? Kod Vlade i Nedjeljka prvotni žar za modeliranjem nije nestao, čak štoviše, oni su i u svojim domovima pronašli kutak u kojem i dalje rade. Ljepota stvaranja obuzela ih je potpuno, pa su pred nama izložena i djela nastala u njihovim ateljeima.
U jednom trenu život im je namijenio ulogu ratnika, a u trenutku kad je ta uloga privedena kraju nisu više lako mogli pronaći svoj život. Ponekad ga traže još i danas, a mi se nadamo da smo im na tom putu traganja otvorili vrata svijeta umjetnosti, u kojem je uvijek ljepše biti stvaratelj nego gledatelj. Vjerujemo i nadamo se da će im svijet gline i olovke pomoći da lakše savladaju teškoće te da će im ova izložba biti početak novog puta.
Željka Sušić
RADOST STVARANJA
Kreativan odgovor na utjecaje iz okoline imanentan je senzibilnim i talentiranim pojedincima. Iznenađujuća je bila brzina kojom su Vladimir Bušljeta i Nedjeljko Erceg ovladali materijalom u nekoliko radionica organiziranih u Tiflološkom muzeju, što im je omogućilo da likovno otjelove svoje predodžbe. Malo je vremena proteklo od opreznog ispitivanja gline do trenutka kad je materijal počeo na čudesan način surađivati s njihovim prstima. Nestala je nelagoda i kroz vještinu se počeo širiti prostor za kreaciju.
Radost stvaranja jedan je od načina na koji su se naši autori oslobađali tamnice svojih teških iskustava ili izmicali razornim uspomenama. Ali ta sjećanja koja mogu biti bolna zacijelo su i zaslužna za način na koji stvaraju... Onaj koji je gledao smrti u oči nesumnjivo ima drugačiju predodžbu Kristova lika, onaj koji nije znao hoće li se ikada vratiti u svijet iz kojeg je otišao drukčije će se odnositi prema svakodnevlju tog svijeta kojeg čine i harmonikaš Joža i kuma Bara.
Iako su bez akademskog kiparskog obrazovanja, kroz njihov talent i novostečenu vještinu, mentalna predodžba ili odabrani uzor pronalaze put i materijaliziraju se, dok prsti iskreno i strpljivo utiskuju oblike u glinu. U kontemplaciji i mirnom unutrašnjem razgovoru autora s temom i kiparskim materijalom sazrijevali su oblici koji su sada pred nama.
Ercegov doživljaj Krista i Mojsija, alegorijski prikaz Adama i Eve ili mitskog jednoroga, te Bušljetini dragi, dobroćudni i simpatični likovi, zatim portret prijatelja (Hombre), gracilna Kupačica, kao i prikaz boli na licu žene, koji pokazuje kako se autor itekako u bol razumije - sve zaslužuje pažnju, sve je to autorima podjednako važno, sve je strpljivo modelirano svjedočeći o radosti stvaranja.
Izložene skulpture nam daju naslutiti kako će se ovaj kreativni niz nastaviti i kako najbolje radove ovih autora tek možemo očekivati.
Davor Šiftar