Tiflološki muzej / izložbe
« <Page:1 - 2 - 3 - 4 - 5 - 6 - 7 - 8> »

Danijela Šušak: Vasko Lipovac, taktilne interpretacije
04.04.2017 - 02.05.2017
Danijela Šušak, Morana Vouk
Tiflološki muzej

Najbolje mjesto za spoj na slijepo
20.12.2016 - 31.01.2017
Igor Maroević i Morana Vouk
Tiflološki muzej

Uoči umjetnost
13.10.2016 - 01.12.2016
Nevenka Ćosić i Nina Sivec
Tiflološki muzej

Dodirni priču
14.09.2016 - 04.10.2016
Tiflološki muzej

Svijet Zvukova
05.07.2016 - 31.08.2016
Željka Sušić
Tiflološki muzej

Dodir antike

Dodir antike

Autori izložbe: Genevieve Bresc-Bautier, Cyrille Gouyette, Željka Sušic, dr. sc. Morana Vouk, Davor Šiftar
Tiflološki muzej u suradnji s Muzejom Louvre i Arheološkim muzejom Zagreb
Odljevci skulptura iz Muzeja Louvre i Arheolškog muzeja Zagreb

Antika je tema koju izučavamo, kojoj se neprestano divimo, koju prihvaćamo, kojoj se vraćamo, koju se preobražavalo i kopiralo. Ona nije samo jedna od konstanti umjetničkih ambicija, već i jedan od načina da se pristupi umjetnosti, ljepoti i kulturi. Muzej Louvre ovdje nudi niz odljeva koji bude sjećanja na antiku "prema antici", koji, koristeći se čuvenim primjercima grčko-rimske skulpture, nastoje pokazati kako je antika bila neupitan referentni model europskim umjetnicima od srednjeg vijeka nadalje i izvor užitka za publiku koja je tražila da ta djela postanu svima dostupna.

Ova putujuća izložba nastoji proširiti i upotpuniti to sjećanje na fascinaciju antikom objedinjujući zbirke različitih muzeja. Originalnost zagrebačke izložbe jest u udruživanju Tiflološkoga i Arheološkog muzeja. Na taj način želimo potaknuti na razmišljanje o prezentaciji djela za hendikepiranu publiku i razmišljanje o pedagogiji vezanoj za odljeve.

Uz odljeve remek-djela iz Louvra izloženi su odljevi čuvenih antičkih djela iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Hrvatski posjetitelji pozvani su da bolje upoznaju svoju baštinu i da postanu svjesni zajedničkih korijena naše europske civilizacije.

Izložba ima pet dijelova: umjetnici tumače antiku, načini njezina širenja (gravurom i mehaničkom reprodukcijom), zatim zanimanje vladara za antičku skulpturu, uključujući i njezine maštovite interpretacije. Izložba je upotpunjena izlošcima iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, a odljevi ponovno zadobivaju svoju pedagošku ulogu širenja znanja te nas pozivaju da dođemo opipati originale iz muzejske zbirke.

 

Geneviève Bresc-Bautier
Cyrille Gouyette

O IZLOŽBI

Od vremena kada je prvi put postavljena izložba slijepoga samoukog kipara 1961. g., temeljne smjernice djelovanja Tiflološkog muzeja nisu se mijenjale. Glavna ideja vodilja bila je pokazati javnosti da nedostatak vida nije nepremostiva prepreka u kreiranju i doživljavanju likovnog djela. Koncept izložbe Dodir antike prati prvotnu inkluzijsku bit ovoga muzeja o približavanju i upoznavanju svjetova (ne)mogućnosti. Dodir antike je izložba na kojoj se uz dodir susreću ljudi i umjetnička djela, na kojoj se antički izlošci nadopunjuju sa suvremenim audiovizualnim promišljanjima i transformacijama.

Izložba ostvaruje koncepcijski postavljene muzejske smjernice, odmiče se od klasičnoga statičnog postava, te najavljuje novu muzejsku i komunikacijsku budućnost Tiflološkog muzeja.

Suradnja različitih muzeja, kao što su Muzej Louvre, Tiflološki i Arheološki muzej, pokazuje da muzeji mogu poticati i pozivati na toleranciju i razumijevanje. Kako bismo potaknuli socijalni dijalog, izložba je namijenjena i onim posjetiteljima koji umjetničko djelo žele doživjeti i upoznati bez vizualnog kontakta. Skulpture nastale prema antičkom uzoru mogu se upoznati i dodirom, te na taj način posjetitelj stječe novo iskustvo - upoznaje svijet osoba koje se "razlikuju", a skulptura postaje medijator, ali i sredstvo socijalnog kontakta. Muzejskim izlošcima ovom smo prigodom uklonili auru Nedodirljivosti. U Arheološkom muzeju u Zagrebu antiku je moguće dodirnuti - to je još jedna posebnost u prezentaciji i komunikaciji jer posjetitelji u lapidariju muzeja mogu dodirom upoznati originale iz antičke zbirke.

Pogled u antiku, njezin utjecaj na kulturu tijekom povijesti, kao i upoznavanje najčuvenijih antičkih skulptura, olakšavaju informacije koje se nalaze pohranjene u računalu, a prezentirane su tako da dopuštaju odabir onih podataka koji zanimaju posjetitelja. Na predavanjima, radionicama i forumima približit ćemo načine na koje možemo tumačiti antiku. Ova izložba je naša spona s antikom, veza koju smo ostvarili kako bismo učvrstili zajedništvo, kako bismo opovrgnuli mišljenje da je umjetnost nedostupna osobama koje se u nekom segmentu razlikuju od nas. Jedan dio izložbe je modularan, nije izravno vezan uz skulpture iz Louvra i mijenja se ovisno o tomu tko i kako promatra i doživljava izložbu ili antičke skulpture. Tako upoznajemo i antiku prilagođenu za rehabilitaciju i terapiju djece i osoba s višestrukim oštećenjima. Prikazan je projekt "Svjetlost kamena", osmišljen i proveden u okviru kreativnih terapijskih aktivnosti u "Maloj kući".

Izložene skulpture u našem Muzeju nisu zlatne poput Fidijinih, no je li užitak i komunikacija s njima manje doživljajna? Antička umjetnost služila je obogaćivanju života te se nadamo da će izloženi odljevi dostojno prezentirati izvorna djela i osloboditi nas pogrešnih predodžbi koje možda u nama postoje, a vezane su uz komunikaciju - našu međusobnu ili nas i umjetničkog djela.

Željka Sušić

ANTIKA BEZ BARIJERA

Važnost koju pridajemo pitanju kvalitete života osoba s invaliditetom te pozornost koju mu poklanjamo dokaz je sazrijevanja i napretka društva. Skrb o osobama s invaliditetom, koje čine otprilike 10% stanovništva, ogledalo je svake uređene države. Pojmovi integracije i inkluzije pretpostavljaju nužnost njihova uključivanja u životnu i društvenu svakodnevicu. Nužno potreban uvjet za to je okoliš bez barijera koji je pogodan za ispunjavanje potreba svakog pojedinca. Postojeće norme i preporuke za povećanu pristupačnost, kod nas sve više prepoznate, testirane su do sada u mnogim zemljama; neke su se pokazale vrlo djelotvorne, a neke se još ispituju. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006., koju je donijela Vlada RH, a sukladno njoj i postojeća Zagrebačka strategija, određuju mnoge mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom. U tom smjeru išao je i postav ove izložbe. Specifičnom prezentacijom izložbe, pomoću taktilne karte omogućili smo osobama oštećena vida lakšu orijentaciju u prostoru; omogućen je pristup skulpturama i oko njih kako bi ih mogli upoznati taktilno; visine postamenata, smještaj legendi na brajici, ali i uvećanom tisku, pod kutom ugodnim za čitanje, podne taktilne trake koje usmjeravaju posjetitelja od skulpture do skulpture također su namijenjene osobama oštećena vida. Da bismo olakšali doživljaj slabovidnim osobama, pozornost smo obratili na potreban kontrast između skulptura i cjelokupnog prostora te izložili fotografije manjih skulptura na velikom formatu. Visina postamenata i legendi u visini očiju primjerena je osobama u kolicima. Mogućnost upoznavanja izložbe na znakovnom jeziku primjerena je osobama s oštećenjem sluha. Ambicija ove izložbe bila je poštovati postojeće standarde, ali i smjernice Strategije, kako bismo ciljanim skupinama omogućili doživljaj povijesti i umjetnosti na njima primjeren način, bez barijera.

dr. sc. Morana Vouk

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku

klikni za veću sliku