Poštovani,
s velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na panel pod nazivom "Nadežda Petrović: ženski glasovi, kulturni doprinosi".
Panel je potaknut izložbom Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović, koja je postavljena u Tiflološkom muzeju.
Naše govornice, svaka iz svoje perspektive, dotaknut će se aktivnosti žena umjetnica i znanstvenica te ukazati na njihovu (ne)vidljivost u zajednici. Želja nam je kroz zajedničko druženje osvijestiti razinu naših spoznaja o spomenutim ženama no ne moramo se nužno i zadržati u tom okviru.
O svom iskustvu (ne)vidljive žene umjetnice govorit će Sanja Fališevac, osoba koja svijet upoznaje i doživljava bez osjeta vida i sluha.
Detalji događanja:
• Datum: 20.3.2024.
• Vrijeme: 13:00
• Mjesto: Tiflološki muzej, Draškovićeva 80/II
Sudjeluju:
mr. sc. Željka Bosnar Salihagić: magistra edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, muzejska savjetnica, ravnateljica Tiflološkog muzeja od 2002 do 2023. Područje interesa podjednako je usmjerila na razvoj upravljačkih kompetencija i znanja potrebnih u kulturi kao i na znanstveno područje istraživanja taktilne percepcije kod osoba oštećena vida. U stručnom radu fokusirana je prema projektima prilagodbe sadržaja u kulturi. Koordinatorica je u organizaciji izložbe „Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović“ i suradnica u organizaciji panela"Nadežda Petrović: ženski glasovi, kulturni doprinosi": Uvodna riječ o izložbi i njezinim posebnostima.
dr. sc. Ana Šeparović: povjesničarka umjetnosti, u zvanju znanstvene suradnice, zaposlena u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Područje njezina znanstvenog interesa obuhvaća hrvatsku modernu umjetnost prve pol. 20. stoljeća, s fokusom na slikarstvo, fotografiju i likovnu kritiku. Autorica je nekoliko znanstvenih knjiga, izložbi, većeg broja znanstvenih radova, suradnica na projektu Hrvatske zaklade za znanost i članica uredništva časopisa Život umjetnosti. Na panelu će se ukratko osvrnuti na „implicitni“ feminizam Nadežde Petrović, koja je svojim primjerom - načinom života, političkim aktivizmom i slikarskim stvaralaštvom – pomicala granice onoga što se smatralo dopuštenim za žene na prijelazu stoljeća. Također, njezinu lošu fortunu criticu usporedit će s tretmanom hrvatskih umjetnica u likovnoj kritici i razmotriti neke od razloga zašto su umjetnice u hrvatskom povijesno-umjetničkom kanonu marginalizirane odnosno izostavljene.
Žarka Vujić, red.prof. na Katedri za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ukazat će na prepoznatljive karakteristike školovanja, razvoja i profesionalnog djelovanja likovnih umjetnica u Hrvatskoj u dva razdoblja – prvom koje će obuhvatiti godine 1850.-1918. i drugom 1918.-1960. Karakteristike su opisane u katalozima dviju autoričinih izložaba djela iz Zbirke Kovačić Mihočinec – Hrvatske slikarice plemkinje iz 2002. godine te izložbe Donator i donacija: ususret Muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19.st. iz 2017. Koristit će i saznanja iz neobjavljenog istraživanja života i djelovanja gluhih umjetnica Slave Raškaj i Jelke Struppi Wolkensperg te onog o djelovanju Marije Novaković koja je stvarala u izolaciji u Klinici za psihijatriju Vrapče gotovo tri desetljeća.
Sanja Fališevac, kiparica, školovala se u Zagrebu zbog svoje osobitosti kao gluhoslijepa osoba. Slijedeći unutarnji poticaj, i uz podršku akademske kiparice Nade Orel otkriva potencijal i mogućnost da se profilira u smjeru umjetničkog stvaralaštva. Školovanje je nastavila u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna te specijalizirala keramiku i tehniku tkanja. Kroz rad s akademskim kiparom Želimirom Janešom nastavlja taktilna istraživanja kiparskog medija i priprema se za Akademiju likovnih umjetnosti koju nikad nije upisala. Tijekom sudjelovanja na umjetničkoj koloniji u Poljskoj 1994. godine surađivala je s poljskim kiparom Riszardom Stryjeckim, profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti u Varšavi. Članica je ULUPUH-a i HDLU-a. Govorit će o vlastitom iskustvu žene, umjetnice s invaliditetom i društvenom okviru s kojim se susreće. I kao što sama ističe „žene s invaliditetom se općenito više trude da se nekako iskažu i izdignu nad nedostacima radi kojih nisu dovoljno prihvaćene. A ja imam dvostruki "minus", pa moram više uložiti.“
dr. sc. Kosjenka Laszlo Klemar: povjesničarka umjetnosti i etnologinja, voditeljica EU projekata i investicija te voditeljica zbirke Tekstilna tehnika u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Koautorica je izložbe „Žene i tehnika“ usmjerene na afirmaciju žena koje su pridonijele razvoju znanosti i tehnologije kao i na propitivanje utjecaja razvoja znanosti i tehnologije (znanstvenih otkrića i tehničkih izuma) na život i društveni status žena s naglaskom na radnu sferu. Istoimeni projekt realiziran je u suradnji s Centrom za ženske studije. U projektu “Skrojene budućnosti?“ usmjerena je na bilježenje sjećanja i iskustva radnica tekstilne industrije, izložba „Iza vatrenog zida – žene u vatrogastvu“ govori o povijesti i suvremenim iskustvima žena u vatrogastvu, a izložba „Sanja Iveković: Nada Dimić File 2023 / Nada Dimić – rekonstrukcija industrijskog nasljeđa“ na primjeru narodne heroine Nade Dimić i istoimene tvornice problematizira zanemarivanje (i brisanje) antifašističke i socijalističke baštine. Na panelu će govoriti o analizi stalnog postava Tehničkog muzeja Nikola Tesla iz rodne perspektive, te o modelima i metodama usmjernim na postizanje rodno ravnopravnijih (uključivih) izložbenih narativa.
Danijela Stanojević, mag. novinarstva/samostalna umjetnica, radila je pretežno na televiziji i filmu, te na raznim televizijskim formatima, kao i filmskim žanrovima i filmskoj produkciji. Osmišljava televizijske emisije, radi na njima od početka do kraja kao i u svim segmentima televizijskog, radijskog i internetskog novinarskog rada, većinom u sektoru dokumentarizma i kulture, te zabave. Takođe djeluje na području filma, organizacije, produkcije, scenarija, komunikacija, odnosa s javnošću, savjetovanje u području medija i digitalnih komunikacija. Pokrenula je „Ženski filmski festival – Kuća ćenskog filma“, gdje vrši dužnost umjetničke direktorice i producentice. Također je radila i na europskim projektima, a nedavno i kao koordinatorica europskih projekata u uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova – vanjska konzultantica.
Željka Jelavić, moderatorica panela: muzejska savjetnica, voditeljica muzejske edukacije u Etnografskom muzeju. Diplomirala sociologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala rodne studije na Centralnoeuropskom sveučilištu u Budimpeštu na interdisciplinarnom studiju Rod i kultura. Suosnivačica Centra za ženske studije, aktivno se zalaže za rodnu ravnopravnost.
Nadamo se da će govornice biti poticajne i inspirative te da će njihova znanja i razmišljanja inicirati i Vaše aktivno sudjelovanje u ovom događanju.
U ime organizatora, Tiflološkog muzeja i svih suradnica, radujemo se Vašem prisustvu.