Muzeološka koncepcija izložbe: Nina Sivec
Likovni postav izložbe: Sven Bjelan
Louis Braille, tvorac točkastog pisma za slijepe
Ove, 2009. godine diljem svijeta obilježava se dvjesto godina od rođenja Louisa Braillea, čovjeka koji je svojim izumom, reljefnim pismom, širom otvorio vrata spoznaje slijepima. To je svakako i povod da se prisjetimo života i djela čovjeka koji je postao simbol marljivosti i uspjeha slijepih.
Louis Braille rođen je 4. siječnja 1809. u malom mjestu Coupvray, u blizini Pariza, kao četvrto dijete u obitelji Brailleovih. Kada je imao tri godine, igrajući se u očevoj sedlarskoj radionici ozlijedio je oko i zbog infekcije koja je najvjerojatnije zahvatila i drugo oko nakon kratkog vremena potpuno je izgubio vid. Po preporuci njegova učitelja roditelji ga 1819. upisuju u Kraljevski zavod za slijepu djecu u Parizu. Nadarenost Louisa Braillea vrlo brzo su uočili njegovi učitelji u školi. U petnaestoj godini Braille je usavršio Barbierovo noćno pismo i razvio sustav čitanja i pisanja pomoću izdignutih točaka koji se upotrebljava i danas, poznat kao Brailleovo pismo. Tri godine kasnije svoj je sistem primijenio i na glazbenu notaciju. Svirao je klavir, violončelo, a bio je i orguljaš u više pariških crkava.
Kao devetnaestogodišnjak postao je redovni učitelj u Kraljevskom zavodu za slijepe u Parizu, gdje je poučavao gramatiku, povijest, geografiju, matematiku, klavir i violončelo. Svoj je posao obavljao s golemim žarom pa njegovu nastavu učenici nisu smatrali obvezom nego zadovoljstvom. Louis Braille umro je 6. siječnja 1852. od tuberkuloze, u četrdeset trećoj godini života, a pokopan je u Coupvrayu. O stogodišnjici smrti Louisa Braillea, uvidjevši veličinu djela tvorca točkastog pisma za slijepe, francuska je vlada 15. lipnja 1952., uz najveće počasti, prenijela njegove ostatke u pariški Pantheon.
Brailleovo pismo
Brailleovo pismo ili brajica točkasto je reljefno pismo za slijepe. Za tvorbu znakova upotrebljava se šest točaka raspoređenih u dva stupca po tri točke, a svakom slovu abecede odgovara određena kombinacija tih reljefnih točaka. Pomoću njih mogu se napraviti 63 znaka, čemu se dodaje još i znak bez točaka, tj. razmak. Svako slovo čita se prelaskom prstiju preko niza uzdignutih točaka. Brajica se može pisati ručno pomoću tablice i šila, mehaničkim ili električnim pisaćim strojem te u novije vrijeme pomoću računala. Različiti jezici imaju i različite Brailleove abecede i znakove.
Oblikovanjem ovog pisma koje zacijelo spada među najhumanije izume svijeta, Louis Braille omogućio je naobrazbu svim budućim naraštajima slijepih i prenio na njih oruđe vlastitog izražavanja.
Nevenka Ćosić
200 godina Louisa Braillea
Kada je trogodišnji dječak Louis Braille izgubio vid, nitko nije mogao naslutiti da će taj nesretni događaj zauvijek promijeniti sudbine slijepih. Stvorivši reljefno točkasto pismo za slijepe, kasnije nazvano njegovim imenom Brailleovo pismo, izborio je ravnopravnost s najvećim izumiteljima i inovatorima velikih otkrića 19. stoljeća.
Danas, kada slavimo 200 godina njegova rođenja i 180 godina prvog prikaza njegova pisma, pismo još nije dostupno svakom slijepom čovjeku. Sam Braille je rekao:“Mi ne tražimo sažaljenje niti trebamo biti podsjećani da smo ranjivi. Moramo biti tretirani kao ravnopravni, a komunikacija je način na koji to možemo postići.“
Vrijeme u kojem se tek počelo razumijevati kako su škole i pisma za slijepe u neraskidivoj vezi daleko je iza nas. Povijest nam je pokazala da je za „odabrane“ oduvijek postojao način kako bi im se opismenjavanjem otvorila vrata znanja. No, tek će Braille, svojim genijalnim izumom, pružiti svim slijepima ulaznicu za njima nevidljivi svijet videćih.
Blagodati napretka 19. st.osjetila je i Hrvatska. Buđenje nacionalnog duha omogućilo je da se u Saboru prvi put progovori hrvatskim jezikom, počinju se otvarati prve pučke škole... Hrvatski učitelj Vinko Bek pokreće tadašnju javnost na konkretno djelovanje za dobrobit slijepih. Slijedeći ideju Louisa Braillea o potrebi posebnog pisma za slijepe, stvara temelje opismenjavanja slijepe djece na našim prostorima. Prilagođava Brailleovo pismo hrvatskom jeziku i na njemu tiska prvu hrvatsku Početnicu.
Ovom izložbom Tiflološki muzej želi podsjetiti javnost na Louisa Braillea i njegov briljantan izum – pismo za slijepe, kao i prisjetiti se vlastite prošlosti i djela prvog hrvatskog tiflopedagoga Vinka Beka čiju ideju o obrazovanju i što kvalitetnijem samostalnom životu slijepih podupiremo i promičemo.
Nina Sivec
Uz potporu LIONS club District 126 Hrvatska Izložba 200 godina Louisa Braillea s popratnim radionicama gostovala je i sljedećim u gradovima:
Izložba 200 godina Louisa Braillea, 20. studenoga 2010., Pučko otvoreno učilište Poreč
Radionice: Kako pisati brajicom i Hodajmo s bijelim štapom, 15. listopada 2010., Varaždin
Izložba 200 godina Louisa Braillea, 2. listopada 2010., Gradski muzej Varaždin