Od Povorke do Izložbe ponosa 2002. – 2022.
Prepoznavanjem trenutka u kojem živimo i propitivanjem bez zadrške otvaraju se nove mogućnosti u promicanju pravde za one koji bi trebali biti isti, no nisu. Podređene manjine često ostaju u sjeni „nadmoćnih”, koji svoje istine proglašavaju jedinim i vječnim. No paradigme se mijenjaju i budućnost se otvara prema nekim novim konceptima.
Uvažavanje, razumijevanje, prihvaćanje različitosti, poštivanje, zajedništvo, zbližavanje… postaju više od slova na papiru. Pomaci se događaju aktivnim iskorakom nakon edukacija, korištenjem novih znanja, osmišljanjem i provođenjem novih, naprednijih strategija.
U ne tako davnoj prošlosti „drugačiji”, poput ljudi druge boje kože, žena, osoba s invaliditetom i sl., teško su mogli ostvariti svoj puni potencijal. Da bi problem nejednakosti i nepravednosti postao vidljiv, shvaćen i prihvaćen, potrebno ga je istaknuti, posebno naglasiti. Tek tada se pokreću inicijative koje dovode do promjena.
Treba činiti dobro i kad se dobro dobrim ne vraća.
Godine 1953. Tiflološki muzej započeo je svoju 70 godina staru povijest baveći se slijepim osobama pa onda i slabovidnima da bi misiju nastavio borbom za prava svih osoba s invaliditetom. Štiteći prava jedne manjinske skupine prirodno se razvila briga i skrb za druge skupine na margini društva, one ranjive i nedovoljno zaštićene, često zaboravljene u svojim naoko homogenim okruženjima.
Posljednjih dvadesetak godina muzej je dotaknuo mnoga zapostavljena i manje prisutna područja u zajednici koju svi dijelimo. Trudi se uvijek obraćati svima i nikomu nikada ne zatvarati vrata. U tome je poseban i drugačiji i na to smo ponosni. Bavili smo se i nasiljem, osobama treće životne dobi, kroničnim bolestima, migrantima…
Izložba o LGBTIQ+ identitetima prva je institucionalna izložba na ovu temu u Republici Hrvatskoj. Zbog ograničenja prostora i opsežnosti ove podzastupljene teme, nažalost nisu detaljno prikazani i zastupljeni svi LGBTIQ+ identiteti niti priče, stoga je namjera ove izložbe tek odškrinuti vrata i potaknuti daljnje inicijative propitivanja problematike unutar spomenuta četiri zida.
Povod izložbi jest 20 godina od prve povorke ponosa u Zagrebu 2002. godine. Da ovo nije bio povod, bilo bi nešto drugo.
Izložbom želimo istaknuti da ljude ne oblikuje samo pripadnost jednoj skupini, nego je ona samo dio koji ih manjim dijelom definira. Ljude čine osobine i postupci, skriveni i javni, vrijedni poštovanja i uvažavanja, oni su više od spola i roda koji im je pripisan rođenjem.
I za kraj, jedan slogan iz mog djetinjstva, jednim slovom sadržajno bitno izmijenjen: Da nam živi, živi rod!
Željka Bosnar Salihagić
Uđite u naša četiri zida
Svojim poslanjem, ali i djelovanjem u zajednici Tiflološki muzej nastoji poticati kulturni i socijalni dijalog i zajedništvo, uvažavajući pritom individualnost svake osobe. Ovo je još jedna od izložbi muzeja koja se dotiče ljudskih prava, ali je prva ove tematike.
Svi znamo da se unutar četiri zida (a često tamo i ostaje) događa manje-više sve, i ono tužno i lijepo, suze i smijeh, odrastanje i starenje, osobna previranja, bol, nerazumijevanje, nažalost često i nasilje. Mi smo svoja četiri zida otvorili. Otvorili smo ih za točne informacije, za otvoreni dijalog, za razumijevanje i toleranciju.
Uđite u naša četiri zida izložba je koju smo postavili povodom obilježavanja 20 godina od održavanja prve povorke ponosa u Hrvatskoj. Simbolično je otvaramo na Međunarodni dan borbe protiv homofobije kao i na Međunarodni dan muzeja, a razdoblje izložbe također i obuhvaća 28. lipnja, kada se obilježava Dan pobune kod Stonewalla 1969., događaja koji je bio prekretnica na međunarodnom planu u ostvarivanju ljudskih prava LGBTI osoba.
Iako je tematika vezana za LGBTIQ+ (lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, transseksualne, interseksualne, queer osobe i drugi manjinski spolni i rodni identiteti, često objedinjeni pod zajedničkim dogovornim nazivom „queer”) osobe vrlo široka, željeli smo obuhvatiti sve relevantne teme i područja kako bismo prenijeli pravu informaciju. Cjeline izložbe Identitet, Iskorak, Intimnost i Vidljivost obuhvaćaju razna životna razdoblja i životne situacije queer osoba, u koje je uklopljen zdravstveni, zakonski, obiteljski, kulturni i aktivistički segment.
Izložbom smo željeli uputiti na to kako prava koja traže LGBTIQ osobe nisu posebna prava, nego osnovna ljudska prava, pravo na svoje mjesto pod suncem, te istodobno naglasiti kako se pitanja prava na različitost ne mogu i ne smiju zanemariti i osporiti. Homofobija, negativni stavovi prema LGBTIQ+ osobama, osude, mržnja pa i nasilje, temelje se najvećim dijelom na stereotipima neinformiranosti i nedostatka otvorenog socijalnog kontakta s queer osobama. Homonegativnost je, s druge strane, internalizirana homofobija. Upravo je stoga educiranje javnosti o različitim seksualnim orijentacijama i pitanjima rodnog identiteta i izražavanja vrlo važno. Prava informacija zasigurno utječe na rjeđe pojavljivanje homofobije o kojoj govori i Rezolucija Europskog parlamenta iz 2006. „Homofobija se manifestira u privatnoj i javnoj sferi u različitim oblicima, kao što su govor mržnje i poticaj na diskriminaciju, izrugivanje i verbalno, psihološko i fizičko nasilje, proganjanje i ubojstvo, diskriminaciju u odnosu na kršenje principa jednakosti i neopravdana i nerazumna ograničavanja prava, koja se često kriju iza opravdanja utemeljenih na društvenom poretku, religijskoj slobodi i pravu na prigovor savjesti.”
Ipak, treba reći kako se, ako usporedimo situaciju u Republici Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina, može vidjeti znatan pomak na bolje ponajviše zahvaljujući glasnom aktivizmu koji je LGBTIQ+ scenu učinio vidljivijom u kulturi, politici i društvu.
Pozivamo vas da zavirite unutar naša četiri zida bez predrasuda.
Morana Vouk Nikolić
U Tiflološkom muzeju 10. studenog 2022. godine održan je okrugli stol povodom zatvaranja izložbe „Uđite u naša četiri zida“.