Stalni postav / Začeci institucionalne brige za slijepe

Uredovna svjedodžba Vinku Beku

Naziv / naslov predmeta:
Uredovna svjedodžba Vinku Beku da se počeo baviti odgojem i obukom slijepih

Opis:

Zagreb, 21. listopada 1899.
papir, rukopis
34 x 21cm
A 1524
Dar Marte Durst rođ. Bek

Rukopisna svjedodžba općine Orle broj 2005. kojom se potvrđuje da se Vinko Bek, učitelj u Bukevju, počeo baviti pitanjem odgoja i obuke slijepaca 1888. godine. Navodi se da je nakon dozvole Visoke zemaljske vlade podučavao slijepca Hinka Svobodu, sada u Klarovu zavodu za slijepce u Pragu, besplatno, te da je svoj rad u korist slijepih i na osnutku zavoda za slijepe nastavio i dalje neumorno obavljati. Svjedodžba je ovjerena pečatom i potpisom upravitelja općine.

Početkom 1889. Vinko Bek objavljuje prvu verziju Brailleove abecede za hrvatski jezik. Uskoro nakon toga pojavljuje se njegova početnica na Brailleovu pismu. Posjedujući vladinu dozvolu za obučavanje slijepe djece te opskrbljen najneophodnijim nastavnim sredstvima i Brailleovom abecedom i početnicom, Vinko Bek se od tada mogao praktično baviti odgojem i obrazovanjem slijepih. U ožujku 1889. u dnevnom tisku oglašava da je voljan primiti dvoje slijepe djece na uzdržavanje i obrazovanje o svom trošku. Javlja mu se samo jedan slijepi dječak, sin roditelja češkog podrijetla iz Samobora, Hinko Svoboda. S njegovom obukom Bek je započeo 24. ožujka 1889. te je za samo četiri mjeseca i nekoliko dana dječak uz njegovo vodstvo svladao gotovo cjelokupni program za prvi razred osnovne škole. Postigavši tako dobre rezultate, Bek je sa svojim učenikom odlučio istupiti u javnosti i organizirati javni ispit u prostorijama tadašnjeg Zavoda za gluhonijeme. Dakako, ispit je protekao uspješno te je Bek stekao nove pristaše ideje o potrebama obrazovanja slijepih. Međutim, u jesen iste godine dječak se s roditeljima seli u Češku pa je Bek izgubio prvog uspješnog učenika.(N.Ć.)